Ubožnica braće Branchetta
Adresa: Ulica braće Branchetta 20Razdoblje: Secesija
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 20.
Godina: 1903.
Namjena: edukacijska
Ubožnica braće Branchetta ili današnja zgrada Medicinskog fakulteta u Rijeci projekt je Giulija Salvadora.
Izradnja je započela početkom 20. stoljeća kada su braća Branchetta, bogati riječki trgovci šeširima, ponudila namjensku donaciju u iznosu od 460.000 tisuća kruna za izgradnju suvremenog doma ubožnice, koju je prihvatilo Gradsko zastupstvo 18. rujna 1903. Za izgradnju se otkupilo zemljište na lokaciji Nad Lazaretom koje je s okolnim područjem iznosilo 34.000 m². Na raspisanome međunarodnom natječaju pobijedio je projekt G. Salvadora Aria e luce (Zrak i svjetlost), a izvedbenim projektom rukovodi Carlo Pergoli.
Zgrada je simetrična s kretnjom istok-zapad, obuhvaća prizemlje s dva kata i potkrovljem. Kombinacija je koridorskog i paviljonskog modela koju presijecaju četiri okomita bloka na južnoj strani. Do prvog kata gradnja je u kamenu, a gornji su katovi opeka s armiranim betonskim stupovima koji predstavljaju ranu primjenu takve konstrukcijske inovacije u Rijeci. Građevinske radove izvodi riječko poduzeće Francesa Mattassija. U oblikovnom smislu zdanje ostavlja dojam postrojene vojne formacije unatoč velikim prozorskim otvorima kasetiranih rešetki te kovanoželjeznoj nadstrešnici i držaču oluka.
Radovi su dovršeni 1907., a 1908. je u atriju postavljena kamena ploča na kojoj su u visokom reljefu uklesana poprsja braće Branchetta (Costantino, Giacomo i Antonio), rad Urbana Bottassa, venecijanskog slikara.
Izdvaja se kao jedinstveno djelo unutar riječke secesijske, komunalne arhitekture.
Valorizacija:
Zgrada je zaštićena kao kulturna baština grada Rijeke.
Bibliografija:
Arhitektura secesije u Rijeci, ur. Daina Glavočić, MMSU, Rijeka, 2007.
Glavočić, Daina, Lozzi Barković, Julija i Rotim Malvić, Jasna, Secesijska arhitektura – vodič kroz Rijeku, Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja, 2011.
Lozzi Barković, Julija, Carlo Pergoli i riječka komunalna arhitektura, Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. 35–36., Rijeka, 1992.
Lozzi Barković, Julija, Secesija u arhitekturi Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2010.
Matejčić, Radmila, Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988.
Palinić, Nana, Javna arhitektura secesijskog razdoblja u Rijeci, Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Secesija u Hrvatskoj“, 1, Zagreb – Osijek, 1999., str. 145–161.
Palinić, Nada, Ubožnica braće Branchetta, u: Arhitektura secesije u Rijeci; Arhitektura i urbanizam početka 20. stoljeća 1900. – 1925., Katalog, Moderna galerija Rijeka, Rijeka,1997.
Pintur, Danijela, Arhitekt Carlo Pergoli i arhitektura secesije u Rijeci, Završni rad, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012.
Medved, Marko, Crtice iz crkvene povijesti Rijeke vezane uz odnos kršćana i zdravstva, Acta Medico-Historica Adriatica, vol. 11., No.1 (lipanj 2013.) http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=156369 (15.1.2016.)
Muzur, Amir, Zaklada braće Branchetta: Ideja koja je nadrasla samu sebe, Acta Medico-Historica Adriatica, vol. 3 No. 2 (prosinac 2005.) http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=122586 (15.1.2016.)
